Prvi kontinuiran sljed izložbeno izlagačke djelatnosti seže od 1983. do 1991. god., a drugi od 1991. god. kada je obnovljena muzejska zgrada do danas. U prvome razdoblju ostvarena je žarišna osnova za daljnji razvoj likovno-galerijske djelatnosti u kojem je zapaženo akademsko promoviranje likovnih vrijednosti što, lagano zaustavlja amaterizam kao pred fazu tada gotovo jedinog mjerila vrijednosti u Sesvetama. Odmah u početku prve faze u Muzeju Prigorja izlagali su i akademski likovni umjetnici, bilo oni koji žive i rade u Sesvetama, bilo oni iz drugih mjesta. Već su tada djelovala dva amaterska udruženja, "Likamses" i "Mansarda", te jedno neformalno profesionalno i akademsko udruženje "Sesvetski likovni umjetnici i gosti" koji su pojedinačno ili zajednički izlagali svoja djela u Muzeju Prigorja. Za Sesvete se može reći da je imalo vrlo živu likovno-izlagačku djelatnost uz publicističku i medijsku potporu grada Zagreba.

Drugo razdoblje je najznačajnije jer je tada u sklopu Muzeja Prigorja osnovana i Galerija "Kurija" za redovnu izložbenu djelatnost. Galerija "Kurija" dosegla je rang B. kategorije galerija, te je ostvarila priznanje od strane HDLU-a i HZSU-a i bila uvrštena u registar priznatih galerijskih prostora u Republici Hrvatskoj, a sada je priznata, po drugi put, i od strane ULUPUH-a. Galerija "Kurija" dobiva sredstva za financiranje iz proračuna grada Zagreba i donacija, te ima svoj umjetnički savjet sastavljen od priznatih akademskih djelatnika, likovnih kritičara i intelektualaca. Izložbe su popraćene kataIozima, pIakatima i pozivnicama normiranog dizajna i standarda te ih medijski prate javna glasila, tisak, radio i televizija.

Spomenuti ćemo neka značajnija imena akademskih likovnih umjetnika koji su izlagali u Galeriji "Kurija" M.P.: Milena Lah, Vera Dajht Kralj, Vinko Fabris, Jadranka Fatur, Robert Baća, Branko Kelčec, Milivoj Šegan, Neda Grdinić, Ivan Branko Imrović, Jure Kokeza, Jurij Jakovenko, Branko Manojlović, Zlatko Nežić, Vladimir Polić i drugi, te renomirani likovni umjetnici kao što su Vinko i Ivica Fišter, Zlatko Potočki, Jennifer Garret, Vlasta Knezović i Mato Mihinica. Od likovnih kritičara pisali su za likovne izIožbe predgovore najistaknutije osobe našeg likovnog i književnog svijeta kao što su: Matko Peić, Nedjeljko Mihanović, Antun Bauer, Oka Ričko, Josip Škunca, Milan Bešlić, Tomislav Lalin, Stanko Špoljarić, Vladimir Gudac, Vladimir Bužančić, Marina Baričević, Slobodan Elezović i drugi.

Galerija posjeduje fundus od preko 200 likovnih djela. Likovna djela su umjetnici poklonili kao zalog Muzeju Prigorja za realizirane samostalne izložbe, ili kao dar nakon sudjelovanja na nekoj od skupnih izložbi Sesvetskih likovnih umjetnika i gostiju u Galeriji "Kurija" Muzeja. U bližem planu je realizacija stalne postave likovne zbirke te se stoga s već dovoljno prikupljenih djela koja posjeduju kvalitetu i vrstan izbor autora, može ostvariti vrijedna likovna stalna postava. U postavi pretežno bi bili zastupljeni najkvalitetniji umjetnici ove regije Prigorja, a i drugih autora, što stavlja naglasak u regiju u čijem je sastavu i središnji Muzej Prigorja.

Tomislav Dilber, kustos

"Sesvetski likovni umjetnici i gosti" - otvorenje izložbe - 2002. god.

Publikacija "Sesvetski likovni umjetnici i gosti - 20 godina":