Trg Dragutina Domjanića 5, 10360 Sesvete, Republika Hrvatska | Tel: 01/2001-601 (00385 1 2001601) | Mail: muzej-prigorja@zg.htnet.hr



Izložba "Zapisano u genima II"

Od srijede 11. studenog se u Muzeju Prigorja, kao dio izložbenog ciklusa "Zapisano u genima", kojeg u organizaciji HULULK-a kao svoj kustoski koncept predstavlja Sanda Stanaćev Bajzek, poznatim obiteljskim dvojcima – ocu i kćeri Botteri, odnosno ocu i kćeri Žiljak, pridružuje još jedan osebujni umjetnički i to kiparski par – otac Izidor Žiga i sin Petar Popijač.

Njihove "klasične" kiparske uratke, ali i one koji vidljivo odmiču od tog pojma, poput Izidorovih neobičnih lula ili Petrovih "skulptura neutralne plovnosti", možemo pogledati u zajedničkom postavu sa slikama Ane Marije Botteri i Josipa Botterija Dinija te računalnim grafikama Jane Žiljak Gršić i Vilka Žiljka. Ovi zanimljivi umjetnički dvojci, koje čine nadasve iznimni umjetnici, ponovna su potvrda da naš talent jest doista "zapisan u genima".

Izložba se može pogledati do 27. studenog. 2020.

Plakat


Izložba "Balade Vesne Parun"

Povodom desetogodišnjice smrti velike hrvatske pjesnikinje Vesne Parun (1922.-2010.) u Muzeju Prigorja u Sesvetama otvara se 27. 10. u 15 sati izložba Balade Vesne Parun.

Prvi dio izložbe pod naslovom Sesvetska balada Vesne Parun bit će postavljen u izložbenom prostoru Knjižnice Sesvete i u njemu će se s nekoliko arhitektonskih crteža, tekstualnom legendom te suvremenom slikanom interpretacijom pjesme Balada prevarenog cvijeća (autorica Sanela Đurinec Raič) javnosti pojasniti veza pjesnikinje sa Sesvetama. Naime, u Sesvetama je tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u općini radio pjesnikinjin otac, a obitelj živjela u maloj dvorišnoj kućici na čijem se mjestu danas nalazi Knjižnica Sesveta. Tu na sesvetskim putovima nastala je i poznata spomenuta balada te pjesma Napuštena. Jednako tako pjesnikinja je odavde tijekom rata pješke odlazila do Zagreba i prenosila mlijeko i hranu, kako je zapisala u autobiografskoj prozi Noć za pakost: moj život u 40 vreća.

U Galeriji Kurija u Muzeju Prigorja bit će izloženi likovni radovi Parunove, njih desetak, mahom pejzaža i pogleda na draga dalmatinska mjesta, a koji svjedoče o njenoj likovnoj nadarenosti, sposobnosti dobrog komponiranja, hrabrog slaganja boja te jakoj ekspresiji. Pridružit će im se i primjeri primijenjenog slikarstva – kompozicije s dragim motivom riba, fotografije oslika njena stana u nekadašnjoj Badelovoj 15 u Dubravi, dekorativne cvjetne cjeline te naslovnice zbirki pjesama i eseja s njenim crtežima. Vesna Parun počela je intenzivnije slikati iza majčine smrti početkom 70tih godina 20. stoljeća, a tada je i stvorila i niz zanimljivih dječjih art knjiga. Izlagati je počela sredinom 80tih pa sve do kraja 90tih godina 20.stoljeća. U tom razdoblju priredila je desetak izložaba među kojima ističemo onu u Čakovcu Koralj vraćen Međimurju i onu u Zagrebu – Zlarinski zapis, obje održane 1995. godine. Uz to, napisala je i niz predgovora i govora na otvorenjima izložaba drugih umjetnika, a o čemu je sačuvana dokumentacija u Hrvatskom državnom arhivu.

Napokon, ističemo kako originalne umjetnine (uz nešto fotografija, nagrada i knjiga) pripadaju ostavštini redatelja, pjesnika i recitatora Branka Pejnovića, dugogodišnjeg Vesnina prijatelja, a koju će Muzej Prigorja otkupiti za svoj fundus i na njemu uspostaviti jednu malu memorijalnu točku posvećenu pjesnikinji. (Žarka Vujić)

Izložba se može razgledati do 20. studenoga 2020. godine. Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Pozivnica


Izložba "Zapisano u genima II"

Dvostruka zložba iz ciklusa "Zapisano u genima" - dva iznimna umjetnička dvojca – otac Josip Botteri Dini i kćer Ana Marija Botteri, odnosno otac Vilko Žiljak i kćer Jana Žiljak Gršić

Druga i treća izložba iz ciklusa "Zapisano u genima II" otvorit će se istovremeno u prostoru Muzeja Prigorja u suradnji s HULULK-om 23. listopada. Pridržavajući se epidemioloških mjera otvorenje smo koncipirali kao druženje publike s autorima i to od 18:00 do 20:00 sati.

Prilika je to da posve drugom trajnijom disciplinom, a to je umjetnička, odgovorimo sve popularnijoj znanstvenoj disciplini kao što je genetika, koja za sve "krivi" naše gene. Jer ona kaže: talent je zapisan u genima. Koliki su utjecaji kada smo zaključili da su oni neminovni? Kolike su različitosti? Kolika je srodnost tek posjedovanje istovjetnog talenta, a koliko je odabir istog zanimanja tj. umjetničkog izraza produkt života u specifičnom okruženju.

Izložbe će biti i prilika nove valorizacije i aktualizacije umjetničkih osobnosti koje ne smiju biti zaboravljene i koje pokazuju da istinske umjetničke vrijednosti ne jenjavaju i da neminovno žive u stvaralaštvu, u genima vlastite djece. (Sanda Stanaćev Bajzek)

Izložba se može razgledati do 20. studenoga 2020. godine.

Plakat


Izložba "Čez vodu skoči, kopita ne smoči. (Sunce)"

Izložba likovnih radova korisnika Doma Medimar Prigorje i polaznika poduke slikanja i crtanja Ostvarenje: "Čez vodu skoči, kopita ne smoči. (Sunce)"

Iako formalnog otvorenja neće biti, posjetitelji će moći razgovarati s autorima slika iz Ostvarenja u srijedu, 14. listopada od 18 - 20 sati, uz pridržavanje uputa i mjera HZJZ, čemu je prilagođen i dozvoljeni broj posjetitelja u izložbenom prostoru.

U bogatoj knjižnici Muzeja Prigorja jedno od najdražih nam izdanja stari je broj časopisa Kaj iz 1971. godine (godina IV, broj 6). Časopis od 1968. godine izdaje društvo Kajkavsko spravišče, a spomenuti broj u potpunosti je bio posvećen Sesvetskom prigorju. Uz mnoge korisne i zanimljive podatke, u njemu smo pronašli i popis narodnih zagonetki i pitalica kojima su Prigorci nekad zabavljali jedni druge. Danas ih malo tko zna pa je sreća da su ostale zapisane, a zasluga za to, kao i za najveći broj tekstova u spomenutom izdanju, pripada dr. sc. Franji Šatoviću, hrvatskom agronomu rođenom u Cerju.

Pitalice, kao oblik igre koji potiče razmišljanje, na putu su da zauvijek nestanu iz suvremenog života, a kajkavski govor na kojem su stvorene i zabilježene sve rjeđe se čuje. Razmišljajući o načinima na koje bismo u edukativne programe Muzeja mogli uključiti oboje, palo nam je na pamet kako bi pitalice mogle biti zanimljive i naslikane. Autore oslikanih pitalica odlučili smo potražiti među najiskusnijim i najmlađim članovima naše zajednice pa smo svoju ideju izložili korisnicima Doma Medimar Prigorje i polaznicima poduka slikanja i crtanja Ostvarenje. Jednostavan zadatak odabrati pitalicu i naslikati njezino rješenje, članovi obiju grupa prihvatili su s veseljem. Tako je svaka pitalica dobila svoj par autora, a radovi koji su nastali na dvjema likovnim radionicama prikazani su javnosti na izložbi u Muzeju Prigorja.(iz predgovora Morene Želja Želle)

Izložba se može razgledati do 23. listopada 2020. godine. Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Pozivnica


Izložba Nevenka Arbanas, Krunoslav Jakobović: “Hrvatsko-francuska veza"

Poziv na otvorenje u petak 25. rujna 2020. u 19 sati.

Otvorenje će se održati ispred Muzeja Prigorja, u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Nevenku Arbanas, ustoličenu za prvu damu hrvatske grafike i Krunoslava Jakobovića, Francuza hrvatskog porijekla koji kao grafičar izlaže uz bok svjetskim imenima, povezuje neraskidiva veza - ljubav prema grafici kao umjetničkom mediju te plodonosna suradnja u promociji hrvatske umjetnosti i edukaciji kroz brojne radionice u Francuskoj, a u kojima kao organizator, ali i kao “učenik" participira Krunoslav Jakobović.

Doista, Jakoboviću Nevenka Arbanas prenosi dragocjena znanja grafičkih tehnologija, pa je izložba u Muzeju Prigorja prilika da učenik s mentorom, nakon dugo godina plodonosnog samostalnog djelovanja, "zapleše" zajedno. On to čini najnovijim monotipijama koje pripadaju ciklusu duhovita i znakovita naziva – „Jesen mladića od 965 mjeseci“, a ona monumentalnim, dva i pol metarskim grafičkim listovima u kombiniranju tehnika akvatinte, suhe igle, bakropisa ili linoreza, s otisnutim motivom lišća koji je postao njezin prepoznatljiv osobni psihogram.

Ovom izložbom Nevenka Arbanas i Krunoslav Jakobović, istomišljenici u odabiru izraza – grafici i njezinom pristupu kao eksperimentu, otvaraju iznova pogled na grafiku kao iznimno kreativnog i za eksperiment potentnog medija. (iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek)

 

Izložba se može razgledati do 12. listopada 2020. godine. Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Pozivnica


Dan otvorenih vrata arheološkog lokaliteta Kuzelin, nedjelja, 20. rujna 2020. od 9:30 do 17:00

Igrajte se i učite kao mali i veliki Rimljani, postanite na trenutak dio rimske vojne formacije, naučite tkati togu na tkalačkom stanu, oblikujte rimske posude, slikajte poput Rimljana, naučite govoriti poput Cezara ili Cicerona i, naravno, uživajte u prirodi!

Arheološko nalazište Kuzelin nalazi se 15 km sjeverno od Sesveta (iznad naselja Donja Glavnica), na istočnoj Medvednici. Smješteno je na istoimenom brijegu na uzvisini od 511m n/v. Volite li duže šetnje, Kuzelin se nalazi na planinarskoj stazi br. 47A i u blizini staze 72 na Medvednici.

Preporučujemo, u skladu s terenom i vremenskim uvjetima obući odgovarajuću sportsku odjeću i obuću te po potrebi ponijeti hranu i piće.

Dan otvorenih vrata arheološkog lokaliteta Kuzelin u organizaciji Muzeja Prigorja ove se godine održava šesti put. Prvi je puta održan 2015. godine u okviru projekta "Rođenje Europe", sufinanciranog iz EU fonda za regionalni razvoj. Program je postao dijelom stalnog muzejskog djelovanja u popularizaciji najznačajnijeg arheološkog nalazišta u Sesvetskom prigorju i svi posjetitelji mogu besplatno sudjelovati u raznovrsnim radionicama i kroz igru učiti o načinu života u antičko doba i, naravno, uživati u prirodi!

Svi zajedno moramo usporiti širenje bolesti COVID-19. Da bismo to učinili, svi - uključujući i mlade i zdrave - moramo se pridržavati epidemioloških mjera i javnozdravstvenih smjernica koje objavljuje www.koronavirus.hr. Osim obvezne dezinfekcije ruku, za neke će radionice biti potrebne i maske za lice, pa molimo da ih ponesete

Program Dana otvorenih vrata arheološkog lokaliteta Kuzelin 2020.:

TABVLA RASA

Za razliku od današnjeg vremena, u rimsko je doba školovanje bilo dostupno samo malobrojnima. U društvu u kojem je socijalna jednakost bila nepoželjna, obrazovanje je bilo rezervirano za dječake rođene u bogatim obiteljima. Program školovanja bio je mnogo oskudniji od današnjega, no počinjao je na isti način – svladavanjem vještine čitanja i pisanja.

Za vježbe pisanja, kao i za druge svakodnevne potrebe, koristile su se drvene pločice čije su površine bile prevučene voskom (tabulae ceratae). Po vosku se pisalo pisaljkom (stylus) načinjenom od kosti ili metala. Pisaljka je na donjem dijelu bila zašiljena, a na gornjem plosnata kako bi se urezi u vosku mogli izbrisati (pogrebati). Čuveni izraz tabula rasa (u prijevodu prazna ploča), kojeg i danas koristimo kao termin za neznalicu, označavao je neispisanu površinu voštane pločice. Nakon što bi vještina bila svladana, najčešće se pisalo perom od trske i tintom na papiru izrađenom od egipatske biljke papirusa ili na pripremljenoj životinjskoj koži – pergameni. Skupljanje knjiga smatralo se finim običajem pa je svaka ugledna kuća imala knjižnicu. Javne su knjižnice bile brojne, a u Rimu je najglasovitija bila Trajanova – čuvena bibliotheca Ulpia.

U Arheološkoj zbirci Muzeja Prigorja čuva se desetak željeznih stylusa s Kuzelina. Dugački su između 10 i 14 centimetara i vjeruje se da su u upotrebi bili u drugoj polovini 4. stoljeća i prvoj polovini 5. stoljeća.

VENI VIDI VICI

Najpoznatije taktičke vojne formacije, koje su nadživjele Rimsko Carstvo, a koriste se i danas, jesu klin formacija i rimska kornjača. Klin formacija je bila iznimno učinkovita ofenzivna vojna formacija. Osmišljena je kako bi probila neprijateljske linije te zbunila njihovu konjicu. Legionari bi oblikovali oblik trokuta koji je usmjeren prema neprijatelju. Svaki vojnik bio je dovoljno blizu svom sljedećem suborcu u formaciji kako bi se mogli obraniti i zaštititi jedan drugoga. Glavno oružje koje su nosili bio je mač (lat. gladius). Kad bi zapovjednik izdao zapovijed cuneum formate, legionari bi formirali klin i napali neprijatelja. Vrh trokuta koji je usmjeren prema neprijatelju bio je sastavljen od najiskusnijih i najboljih vojnika. Takva koncentracija moći omogućavala je formaciji da zabije klin u neprijateljske snage koje su zatim proširene ostatkom klin formacije. Na taj način bi neprijateljske linije bile razbijene. Ova formacija je korištena kao taktika šoka.

Formacija kornjače (lat. testudo) predstavlja vrstu formacije štitnog zida koju su obično koristile legije tijekom bitaka, posebno opsada. Činili su je gusto zbijeni legionari koji su držali svoje štitove (lat. scutum) ispred, ali i iznad sebe na način da sebi i svojim suborcima daju maksimalnu zaštitu od neprijateljskih strijela i drugih projektila. Testudo je obično pružao zaštitu samo s prednje strane, ali su u nekim slučajevima legionari znali postavljati štitove na bokove i pozadinu tako da svojoj formaciji pruže potpunu zaštitu.

U Muzeju Prigorja čuvamo mnogobrojne metalne dijelove rimskog oružja pronađene upravo na Kuzelinu.

HABITVS NON FACIT MONACHVM

Stanovnici Kuzelina u rimsko doba, s obzirom na karakter naselja, zasigurno nisu njegovali osobiti modni stil kao oni u gradovima, za koje je odjeća bila jedan od važnijih statusnih simbola. Možda nisu nosili bogato nabrane toge, ali su svoje jednostavne tunike i ogrtače barem djelomično proizvodili na licu mjesta. Naime, između ostalih arheoloških nalaza iz rimskog vremena, na Kuzelinu su pronađeni i predmeti koji se povezuju s izradom tkanina. Radi se o glinenim utezima, kolutima i pršljenovima koji su služili za otežavanje i napinjanje niti prilikom tkanja. Naprave za tkanje – tkalački stanovi, bili su izrađeni od drveta i njihovi dijelovi nisu se sačuvali, no poznato je kako su izgledali.

Tehnika tkanja na tzv. vertikalnom tkalačkom stanu s utezima poznata još od prapovijesti, koristili su je i Grci i Rimljani a u nekim ruralnim dijelovima sjeverne Europe sačuvala se i do 20. stoljeća. Drvena vertikalna konstrukcija, blago nakošena, mogla se jednostavno nasloniti na zid kuće. Na nju su se postavljale okomite niti prediva, otežane glinenim utezima kako bi bile napete, i to je činilo osnovu tkanja. Naizmjeničnim pomicanjem svake druge niti osnove naprijed – natrag, uz pomoć poprečnog štapa na koji su niti privezane, i provlačenjem poprečnih niti lijevo – desno kroz prolaz između niti osnove dobivao se preplet i tako je red po red nastajala tkanina.

Na Kuzelinu je osim glinenih utega pronađen i veći broj igala za šivanje, što nam, uz brojne druge pronađene alate, govori o raznovrsnim svakodnevnim aktivnostima njegovih stanovnika.

Program je ostvaren sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Pozivnica

TABVLA RASA



VENI VIDI VICI



HABITVS NON FACIT MONACHVM




Izložba "Slikarstvo iz Zbirke Grada Graza"

Poziv na otvorenje izložbe slika u utorak, 8. rujna 2020. godine u 19.00 sati.

Otvorenje će se održati ispred Muzeja Prigorja, u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Slikarstvo je uvijek aktualno. Iako suvremena umjetnost ne poznaje klasične kategorije, slikarstvo je uvijek traženo. Drugačije nije ni u Zbirci Grada Graza. Izbor radova prikazuje presjek kojem namjera nije biti reprezentativan, već pružiti uvid u raznolikost slikarskih radova iz perspektive Zbirke Grada Graza.

Umjetnici/e: Kamilla Bischof, Joey Davis, Silvia Ederer, Peter Hutter, Erika Lässer-Rotter, Andrea Markart, Undine Pega, Verena Preininger, Hannes Priesch, Andrea Ressi, Marlene Stoisser, Matta Wagnest, Klaus Wanker. Kustos: Richard Edelsbrunner

Izložba se može razgledati do 22. rujna 2020. godine. Izložba je ostvarena sredstvima Kulturvermittlung Steiermark, Austrijskog kulturnog foruma Zagreb, Grada Graza, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Pozivnica


Izložba Petra Jovanovska, Krzysztof Bartnik: "Putujući kroz krug i kvadrat"

Poziv na otvorenje izložbe slika u utorak 25. kolovoza 2020. u 19.00 sati.

Otvorenje će se održati ispred Muzeja Prigorja, u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Makedonska grafičarka i slikarica Petra Jovanovska i poljski slikar Krzysztof Bartnik za svoje izložbeno predstavljanje u Hrvatskoj odabrali su komunikaciju geometrijskim oblicima - krugom i kvadratom te njihovom simbolikom kao glavnom temom. Slike ovo dvoje autora, svojevrsni su istraživački umjetnički poligoni u kojima oni propituju potencijale slike kao medija vizualne komunikacije, ali to su i meditativni prostori njihova bivanja i snova i mjesta jasnih metaforičkih konotacija. Slikarstvo koje se kreće u okvirima tendencija slikarskog minimalizma, usmjerenog prema čistoći i univerzalnosti likovnog jezika. (iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek)

Izložba se može razgledati do 4. rujna 2020. godine. Izložba je ostvarena sredstvima Ministarstva kulture Republike Sjeverne Makedonije, Sveučilišta Maria Curie-Skłodowska iz Lublina, PETRArt, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Pozivnica


Izložba "Zbirka, a ne zbrka!" - dječje igračke iz ostavštine Tihomila Stahuljaka

Poziv na otvorenje izložbe u četvrtak, 9. srpnja 2020. u 19.00 sati

Dugo najavljivano otvorenje izložbe Zbirka, a ne zbrka! - Dječje igračke iz ostavštine Tihomila Stahuljaka, ako već ne u potpunosti namijenjene djeci, onda svakako inspirirane dječjim svijetom, bit će u četvrtak 9. srpnja 2020. u 19. sati ispred Muzeja Prigorja u Sesvetama.

Otvorenje će se održati ispred Muzeja Prigorja, u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ideja za izložbu nastala je posve spontano, prilikom preseljenja predmeta Zbirke Stahuljak iz prostora u Soblincu. Pomalo izgubljene u svijetu odraslih, kao što to djeca znaju biti, njegove igračke su čekale da ih netko primijeti. Tako je i bilo. Odmah je s Jurom Gašparcem, sadašnjim vlasnikom Zbirke, dogovoreno da se predmeti koje je profesor Stahuljak sakupljao kroz gotovo pola stoljeća izlože u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici povodom Noći muzeja 2019. godine. Donekle izmijenjena zbog prilagodbe drugom prostoru, izložba je bila postavljena u rujnu prošle godine i u Kneippovoj zgradi, izložbenom prostoru Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini.

Izložba predstavlja izbor iz bogate zbirke koju je profesor Tihomil Stahuljak prikupio većim dijelom između šezdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, a same igračke potječu iz vremena od kraja 19. do prvih godina 21. stoljeća. Istovremeno izložba pokazuje i kako je Stahuljak ozbiljno razmišljao o dječjoj igri i kreativnom stvaranju, o izlaganju dječjih igračaka općenito i o osnutku muzeja igračaka u nas. Na izložbi se poštuje klasifikacija dječjih igračaka koju je profesor sam osmislio te se koriste i citati iz njegovih brojnih rukopisa na temu dječje igre, igračaka i ove posebne vrste muzeja koji postoje diljem Europe. Autorice izložbe su Vlatka Filipčić Maligec i Žarka Vujić.

Opširnije o izložbi "Zbirka, a ne zbrka!"

Pozivnica


Izložba Mercedes Bratoš, Ivana Ožetski, Vesna Šantak: "Koja je tvoja frekvencija?"

Poziv na otvorenje izložbe u petak 3. srpnja 2020. u 19.00 sati

Otvorenje će se održati ispred Muzeja Prigorja: Ivana Ožetski izradit će sliku uz pomoć generatora frekvencija i predstaviti grafizam skriven u frekvencijama boja.

Izložbom u Muzeju Prigorja tri hrvatske vizualne umjetnice: Mercedes Bratoš, Ivana Ožetski i Vesna Šantak, otkrivaju svoju stvaralačku frekvenciju, potičući nas da, izlažući se pozitivnom "zračenju" njihove umjetnosti, otkrijemo vlastitu te se ukoliko je potrebno, namjestimo na onu višu i pozitivniju frekvenciju. Inspirirani radom, tj. ciklusom Ivane Ožetski simboličnog naziva "What is Your Frequency?", predstavljamo recentne uratke ovih triju autorica pod okriljem teze kojom sama Ivana opisuje svoj rad: "Sve oko nas uključujući i nas same energija je napravljena od valova različite dužine koji vibriraju na različitim frekvencijama, a naš mozak je prevoditelj i ima sposobnost interpretiranja frekvencija u ono što osjetilima percipiramo kao fizičku realnost. U tome nam nerijetko pomaže tehnologija (- i razne tehnike) kako bismo različite pojave sproveli u druge medije i time ih učinili vidljivima" (iz predgovora Sande Stanaćev Bajzek).

Izložba se može razgledati do 20. srpnja 2020. godine. Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske

Pozivnica


MEĐUNARODNI DAN MUZEJA 2020.

Poziv na aktivno oblikovanje kolektivne memorije našeg kraja o ovogodišnjem potresu

U povodu 18. svibnja, Međunarodnog dana muzeja 2020. na predloženu temu Međunarodne muzejske zajednice - uvažavanja različitosti i inkluzije, Muzej Prigorja poziva da naša još uvijek svježa, različita iskustva doživljaja ovogodišnjeg ožujskog potresa izrazimo i uključimo u kolektivnu memoriju našeg kraja s oznakom #MDM2020 / Jedni za druge.

Pomozimo i starijim rođacima ili susjedima koji se teže kreću ili teže izražavaju da zabilježe svoje doživljaje, učinimo dodatni korak da ih uključimo u zajednicu uz poštovanje i uvažavanje različitosti životnih prilika i stilova.

Fotografije, crteže, zapažanja, audio ili video s podacima:
- ime i prezime autora
- kratki opis (uključujući mjesto i vrijeme nastanka)
- dopuštenje za objavu podataka o autoru
prikupljamo na adresi: tomislav.mrcic@muzejprigorja.hr

Radovi će biti izloženi u sklopu obilježavanja 74. obljetnice Međunarodne muzejske zajednice (ICOM), od 14. do 16. studenog 2020. godine na mrežnoj stranici Muzeja Prigorja.

Plakat


Izložba o svadbenim običajima "Zakaj Prigorci voziju ladice?"

Poziv na otvorenje u Srednjoj školi Jelkovec, u ponedjeljak 9. ožujka u 13:15 sati.

Izložba "Zakaj Prigorci voziju ladice?" prikazuje tradicionalnu prigorsku svadbu sa nekadašnjim običajima i ritualima, a kroz izložbu se provlači i usporedba s današnjom svadbom.

Izložba je nastala 2017. godine u suradnji Muzeja Prigorja i Javne ustanove Park Prirode Medvednica te ju je na Medvedgradu, gdje je bila prvotno postavljena, vidjelo gotovo 15 tisuća posjetitelja.

Autorica izložbe Eva Hursa, mlada povjesničarka i kroatologinja, uz mentorstvo kustosice Muzeja Prigorja Jagode Vondraček Mesar, prikazala je tradicionalne svadbene običaje i rituale u Sesvetskom prigorju te ih usporedila s današnjima. Društvene promjene koje su se dogodile tijekom posljednjih stotinjak godina uvelike su utjecale na položaj žene u zajednici, a glavna nit vodilja izložbe je simpatičan "dijalog" dviju budućih sneha – tradicionalne i suvremene. Tekstovi na panoima ilustrirani su slikovnim i grafičkim prilozima, a fotografije iz muzejske dokumentacije pružaju uvid i u muzejski fundus Muzeja Prigorja.

Današnjim srednjoškolcima mnoge su pojave iz prošlih vremena nezamislive, a ova izložba prilika je da razmisle o slobodama koje danas uživaju, za razliku od njihovih nekadašnjih vršnjaka.

Izložbu se može razgledati u predvorju Srednje škole Jelkovec, Ul. Vladimira Stahuljaka 1, 10360 Sesvete do 31. ožujka 2020.


Promocija kataloga izložbe "SNIMIO: IVO KIRIN"

Poziv na promociju u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb u utorak 25. veljače 2020. u 19:30

Ivo Kirin je bio prvi sesvetski fotograf. Svojom je kamerom bilježio događanja u Sesvetama od kraja dvadesetih do sredine četrdesetih godina prošloga stoljeća. Sačuvani fotografski opus, pogotovo dio u kojem se prepoznaje privrženost Sesvetama predstavlja vrijedan i autentičan povijesni dokument, a istodobno i vrlo osoban album ljudi i mjesta koje je volio. Fotografirao je najčešće svoju obitelj, nerijetko u društvu prijatelja ili poznanika, a emocije i osobnost su u pozadini svake od fotografija. Katalog će predstaviti autori Damir Fofić i Darko Lesinger.

Njegove najbolje sačuvane fotografije mogu se razgledati do 27. ožujka 2020. godine u Muzeju Prigorja u Sesvetama, Trg Dragutina Domjanića 5. Izložba i katalog ostvareni su sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Fotografija centra Sesveta



Izložba "Najstarija zagrebačka grobnica"

Virtualna izložba Najstarija zagrebačka grobnica i drugo arheološko blago Moravča

Poziv na izložbu otvorenu u Noći muzeja 2020.

Prije 40 godina otkrivena najstarija zagrebačka grobnica!

U članku objavljenom u Sesvetskim novinama, općinskom glasilu koje je izlazilo do 1990. godine i pratilo sva važna zbivanja na području Sesvetskog prigorja, zabilježeno je nesvakidašnje otkriće prapovijesnoga grobnog humka na adresi Moravče 124. Dvotjedno arheološko iskopavanje 1980. godine proveo je Muzej Prigorja (tada Zavičajni muzej Prigorja – Sesvete), a voditelj istraživanja bio je prof. Vladimir Sokol, arheolog i direktor muzeja. Iako je od otkrića prošlo punih 40 godina, ovaj izuzetni nalaz, kako ga je tada opisao prof. Sokol, još je uvijek najstarija poznata grobnica na području Grada Zagreba.

Grobnica u Moravču stara je otprilike 3500 godina i pripada razdoblju prapovijesti poznatom pod imenom brončano doba, a sagradili su je ljudi koji su na ovom prostoru živjeli u vrijeme srednjeg brončanog doba, između 1700. i 1300. godine prije Krista. Sve što znamo o razdoblju dugom četiristo godina u sjevernoj Hrvatskoj dugujemo nalazima sa samo tri arheološka lokaliteta – jedan je od njih Moravče – Rošnica.

Iste 1980. godine, kada je na Rošnici otkrivena grobnica, samo petnaestak minuta hoda sjevernije od nje, na sjenokoši koja nosi ime Draščica pronađeno je cijelo prapovijesno groblje.

Nalaze tih arheoloških iskopavanja pogledajte do 2. ožujka 2020. u Muzeju Prigorja u Sesvetama, Trg Dragutina Domjanića 5. Virtualna izložba dostupna je klikom na gornju sliku.

Baner



Noć muzeja 2020.

Poziv na Noć muzeja u Muzeju Prigorja, 31. siječnja 2020. od 18 sati

Sažetak programa u Noći muzeja 31. siječnja 2020.

18:00 - 00:00 "NAJSTARIJA ZAGREBAČKA GROBNICA I DRUGO ARHEOLOŠKO BLAGO MORAVČA"

Jeste li znali da je baš u Sesvetskom prigorju pronađena najstarija poznata grobnica na području Grada Zagreba? Otkrivena je prije 40 godina u selu Moravče i stara je otprilike 3500 godina. Građena je od , dimenzije su joj iznosile metara, a u nju su ukopana pokojnika. Čini Vam se da smo ispustili dio teksta? Ili da ne znamo sve pojedinosti? Vašu će nedoumicu riješiti izložba.

18:00 - 00:00 MUZEJSKE IGRE: "RAZGOVOR S FOTOGRAFIJAMA IVE KIRINA", "GDJE SE KRIJE KLJUČ MUZEJA PRIGORJA? ", "PAMTILICA MUZEJA PRIGORJA"

Dio programa koji će voljeti djeca! Ako mislite da nije namijenjen Vama, citirat ćemo Vam Alberta Einsteina: "Igra je najviši oblik istraživanja".

18:30 - 21:30 RAZGOVOR S ISTRAŽIVAČEM:"PITAJ ZNALCA"!

Ništa nije zanimljivije od razgovora sa svjedocima! Dr. sc. Vladimir Sokol vodio je arheološka istraživanja u selu Moravče prije 40 godina i živa je riznica znanja o prapovijesnoj i povijesnoj baštini ovog prigorskog naselja. Kad će Vam se sljedeći put ukazati prilika da ga ispitate i saznate sve što Vas zanima?

18:00 - 00:00 "SNIMIO: IVO KIRIN"

Pogledajte fotografije prvog sesvetskog fotografa Ive Kirina (1911-1956). Kao istaknuta javna osoba međuratnih Sesveta fotografskom kamerom zabilježio je različite segmente i događaje društvenog života od kraja dvadesetih do sredine četrdesetih godina 20. stoljeća. Sačuvani fotografski opus predstavlja vrijedan i autentičan povijesni dokument međuratnih Sesveta.

20:30 - 21:00 KALENDAR ZA 2020. GODINU "SNIMIO: IVO KIRIN"

Kalendar "Snimio: Ivo Kirin" nastao je u suradnji sa sesvetskom tvrtkom Tokić d.o.o. kako bi se afirmirao trag djelovanja i postojanja prvog sesvetskog fotografa Ive Kirina, koji je svaki trenutak slobodnog vremena koristio kako bi uhvatio duh autentičnog života Sesveta nastojeći svakodnevne prizore sačuvati od zaborava. U kalendaru su prikazani grupni i pojedinačni portreti.

21:30 - 22:15 "IVO KIRIN I MODERNA FOTOGRAFIJA 1930-IH"

Predavanje povjesničarke umjetnosti i likovne kritičarke Branke Hlevnjak o modernoj fotografiji tridesetih godina 20. st. te o najznačajnijem predstavniku hrvatske moderne u mediju fotografije Ljudevitu Griesbachu (1890.-1946.) koji je odigrao neizmjernu ulogu u fotografskom razvoju sesvetskog fotografa Ive Kirina.

Pamtilica - računalna igra


Izložba "Snimio: Ivo Kirin"

Poziv na otvorenje izložbe u utorak, 29. listopada 2019. u 19 sati

Ivo Kirin je bio prvi sesvetski fotograf. Svojom je kamerom bilježio događanja u Sesvetama od kraja dvadesetih do sredine četrdesetih godina prošloga stoljeća.

Sačuvani fotografski opus, pogotovo dio u kojem se prepoznaje privrženost Sesvetama predstavlja vrijedan i autentičan povijesni dokument, a istodobno i vrlo osoban album ljudi i mjesta koje je volio. Fotografirao je najčešće svoju obitelj, nerijetko u društvu prijatelja ili poznanika, a emocije i osobnost su u pozadini svake od fotografija.

Izbor njegovih najboljih fotografija možete razgledati do 27. ožujka 2020. godine u Muzeju Prigorja u Sesvetama, Trg Dragutina Domjanića 5.

Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Pozivnica


    Objava u magazinu Jutarnjeg lista